STAMBENO POSLOVNA ZGRADA ŽIDOVSKE BOGOŠTOVNE OPĆINE U ZAGREBU

Petrinjska ulica 7/Amruševa ulica 4

Arhitekti Freudenreich & Deutsch

1928.-1929.

Piše: Krešimir Galović ©

Stambeno poslovna zgrada ŽBO, foto.: Gea Weissmann, 1929. izvor: MK-UZKB-OAF

Tijekom 1925. godine Židovska bogoštovna općina u Zagrebu planirala je podići jednokatnu zgradu s prostorima za rad raznih židovskih ustanova i s  polivalentnom dvoranom za javne događaje. Gradnja je planirana na općinskom zemljištu u Amruševoj ulici (tada Sudnička ulica, op.a.). No, već se tijekom 1926. godine odustalo od ovog projekta, tim više, budući da je početkom te godine u Palmotićevoj ulici 22 otvorena dvorana „Makabija“, a s čime su nestali i razlozi gradnje nove dvorane.

Freudenreich & Deutsch, položajni nacrt palače ŽBO, 1927., izvor: MK-UZKB-OAF

Iako se odustalo od prvotnog projekta, Židovska je općina već tijekom mjeseca svibnja 1927. godine, odlučila na uglu Amruševe i Petrinjske ulice izgraditi „palaču koja će služiti kulturnim, socijalnim i karitativnim svrhama općine“ (I. Goldstein, Židovi u Zagrebu, Zagreb, 2004., str. 212). Nakon raspisana natječaja, izrada projekta palače povjerena je arhitektonskom atelijeru Freudenreich & Deutsch. 

Natječajni projekt palače ŽBO, 1927., izvor: MK-UZKB-OAF

Atelijer Freudenreich & Deutsch, jedan je od najzanimljivijih arhitektonskih atelijera u Hrvatskoj između dva svjetska rata. Pravni je sljedbenik glasovita atelijera Hönigsberg & Deutsch, koji je nastao 1889. godine udruživanjem arhitekata Lea Hönigsberga i Pavla Deutscha. Obojica su za života bili istaknuti predstavnici zagrebačke Židovske općine. Nakon smrti Lea Hönigsberga, 1911. godine, vodstvo atelijera preuzima Julio Deutsch, a od 1914. jedan od njegovih suvlasnika, arhitekt Oton Goldscheider. Nakon smrti Julija Deutscha 1922. godine atelijer nasljeđuje njegov sin Pavao Deutsch. Godine 1923. Pavao Deutsch se udružuje a arhitektom Aleksandrom Freudenreichom u atelijer Freudenreich & Deutsch („Arhitekti Freudenreich & Deutsch-graditelji“, op.a.). Njihova je suradnja trajala do 1940. godine, kada atelijer preuzima Aleksandar Freudenreich. Kontinuitet rada ovog najdugovječnijeg hrvatskog arhitektonskog atelijera prekinut je 1974. godine smrću Aleksandra Freudenreicha.

Freudenreich & Deutsch, projekt palače ŽBO, 1927., izvor: MK-UZKB-OAF

Freudenreich & Deutsch izradili su tijekom 1927. i 1928. godine nekoliko varijanti palače. Gradnja je započela 1928., a dovršena je do mjeseca listopada 1929. godine. Tim su povodom Općinsko vijeće i predstojništvo „izrazili zahvalnost predsjedniku Konu (Hugo Kon, op.a.) i cijelom građevnom odboru, jer su uložili mnogo ljubavi i truda da bi se izgradila palača dostojna zagrebačke općine“ (I. Goldstein, Židovi u Zagrebu, str. 213). 

Freudenreich & Deutsch, projekt palače ŽBO, 1927., izvor: MK-UZKB-OAF

Skladno artikuliranih pročelja stambeno poslovna zgrada Židovske bogoštovne općine

danas jedan od najkvalitetnijih primjera zagrebačke arhitekture Art Décoa i kao takva zaslužuje stručnu valorizaciju i uvrštavanje na listu zaštićenih spomenika kulturne baštine.

Freudenreich i Deutsch, projekt pročelja palače ŽBO, 1928., izvor: MK-UZKB-OAF